<?xml version="1.0" encoding="utf-8" standalone="yes"?><rss version="2.0" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"><channel><title>Komentar on Luka Matić</title><link>https://lukamatic.pro/tags/komentar/</link><description>Recent content in Komentar on Luka Matić</description><generator>Hugo</generator><language>hr-HR</language><lastBuildDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 +0000</lastBuildDate><atom:link href="https://lukamatic.pro/tags/komentar/index.xml" rel="self" type="application/rss+xml"/><item><title>Hrvatska 2030: kritički komentari</title><link>https://lukamatic.pro/blog/hrvatska-2030/</link><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 +0000</pubDate><guid>https://lukamatic.pro/blog/hrvatska-2030/</guid><description>&lt;p>&lt;strong>Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine strateški je dokument koji to nije, s ciljevima koji to nisu i indikatorima koji onemogućuju praćenje uspješnosti njezine provedbe. Pročitajte analizu spornih dijelova strategije s prijedlozima poboljšanja.&lt;/strong>&lt;/p>
&lt;p>Strategija je, piše Freedman u historijsko-enciklopedijskoj &lt;a href="https://www.theguardian.com/books/2014/mar/07/strategy-history-lawrence-freedman-war">studiji&lt;/a> o tom konceptu (Lawrence Freedman, &lt;em>Strategy: A History&lt;/em>, Oxford University Press, 2013), okvir koji pronalazi balans između svrha, načina i sredstava, koji omogućuje definiranje ciljeva i metoda kojima te ciljeve postižemo. Ona je, u smislu poznate i često korištene metafore, sagledavanje šume, a ne buljenje u jedno drvo. Za razliku od taktike, koja se primjenjuje u specifičnoj situaciji za otvarenje jednog specifičnog cilja, strategija sagledava trenutnu poziciju i realistično predviđa moguće ishode, među kojima identificira ishode koji bi bili poželjni. U tom smislu, strategije moraju biti neumoljivo realne.&lt;/p></description></item></channel></rss>